Nedjelja, 22 Listopad 2017

Volonterstvo

Korisnička ocjena: 3 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Volonterstvo, gotovo obavezna preporuka za daljnje školovanje i zapošljavanje

Što je to volonterstvo? Tko su volonteri i što točno rade? Koliko je prisutno volontiranje u Hrvatskoj i kakav je položaj volontera kod nas? To su pitanja na koja ćemo ovdje pokušati odgovoriti.

 

Volonterstvo (volonterizam, volontiranje) je neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci/ke, samostalno ili u okviru neke grupe ili organizacije, doprinose dobrobiti svoje zajednice ili cijelog društva. Javlja se u raznim oblicima, od tradicionalnih običaja uzajamne samopomoći do organiziranog djelovanja zajednice u kriznim periodima, uključujući i pokušaje suzbijanja siromaštva i pomoći u sprečavanju i zaustavljanju sukoba.

 

Sam pojam dolazi od latinskih riječi vollo, što znači htjeti ili željeti, voluntas, što znači volja, te voluntarius, što znači dobrovoljan, dragovoljan.

Bitne značajke volonterizma su dragovoljnost, neplaćenost i solidarnost, što u biti znači da se aktivnost obavlja bez ikakve prisile, slobodno, ne radi se iz želje za zaradom, nego besplatno, odnosno radi se iz suosjećanja s drugim i iz želje da se nekome pomogne.

U svijetu je volonterski rad izuzetno vrednovan i tražen, te je gotovo obavezna preporuka za daljnje školovanje i zapošljavanje, a naravno i važan čimbenik u vrijeme političkih, ekonomskih i ekoloških kriza s kojima se svakodnevno suočavamo.

Volontiranje kao društveni fenomen doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koji postoje u zajednicama. Dakle, volontiranje je jedan od načina socijalnog uključivanja i integracije. Volontersko djelovanje stvara prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

Osim koristi za društvo u cjelini, volontiranje ima i cijeli niz pozitivnih učinaka na pojedinca koji obavlja navedenu aktivnost. Volontiranje osnažuje pojedince/ke, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije.

 

Kroz volontiranje ljudi razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine, proširuju svoje socijalne krugove. Osobe koje obavljaju volonterski rad, odnosno koje dragovoljno i besplatno obavljaju rad/službu izvan svog redovitog zanimanja u određenoj trajnosti za dobro drugih osoba, neke zajednice ili društva općenito nazivaju se volonteri.

Volonteri su ljudi koje pokreću različiti motivi. Zajedničko im je to što je volontiranje njihov izbor pa prema tome i izvor unutarnjeg zadovoljstva. Davanjem svog slobodnog vremena, znanja i iskustva, entuzijazma i energije, značajno doprinose razvoju svoje zajednice i društva u cjelini.

U većini međunarodnih istraživanja koja su se bavila motivima volonterskog angažmana pri vrhu ljestvice bio je dobar osjećaj koji kod ljudi izaziva pomaganje drugima. S druge strane, volonteri volontirajući dobivaju za sebe priliku naučiti nešto novo, steći korisno i traženo radno iskustvo i pritom upoznati nove ljude, surađivati s osobama koje dijele slične interese i uvjerenja, učiniti svoju zajednicu ugodnijom za život te kreativno provesti slobodno vrijeme.

Primjerice, mladima i nezaposlenima volontiranje pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu samopouzdanje kako bi postali spremni za tržište rada dok stariji uspijevaju postati ponovno aktivni i te se shodno tome osjećaju još uvijek potrebnima.

Većini volontera za rad ne trebaju posebne vještine, dovoljni su pozitivan stav, volja za učenjem, te malo kreativnosti i fleksibilnosti.

„URBAN. Cult“ -2012



“Volonteri nisu plaćeni, ne zato što je njihov rad besplatan, već zato što je njihov rad neprocijenjiv…“ (Sherry Anderson)